Skip to content

Povijest Ogranka Matice Hrvatske u Zaboku

OSNIVANJE OGRANKA MH U ZABOKU

Ogranak Matice hrvatske u Zaboku

Osnivačkom skupštinom održanom 10. veljače 1991. Ogranak Matice hrvatske Zabok pridružio se najstarijoj kulturnoj instituciji u Hrvata — Matici hrvatskoj. Iako u Zaboku do tada nije bilo ogranka Matice hrvatske, bilo je dosta članova. U ljeto 1971. je osnovan ogranak u Krapini, u kojem je bio popriličan broj članova s područja koje sad pokriva zabočki ogranak. U izvješću Matice za 1895. za mjesto Zabok stoji da je tada bilo deset članova, s povjerenikom učiteljem Hermanom Žirovčićem. Naime, do 1971. bilo je malo ogranaka u manjim mjestima, napose onima koja su u neposrednoj blizini velikih gradova. Dolaskom demokracije, međutim, srušeni su raznorazni tabui te je stečena sloboda javnog, političkog i drugog istupanja, koju hrvatski narod do tada nikad nije imao. Pučanstvo se oslobodilo straha iz prethodnog režima te je u povoljnom ozračju osnivanju zabočkog ogranka pristupio njegov današnji predsjednik Stjepan Bučar. Kako je Zabok prometno, gospodarsko, kulturno, srednjoškolsko, zdravstveno i športsko središte Zagorja, tu su sabrani intelektualci različitog profila i svjetonazora. No nisu se baš glatko učlanjivali u novoosnovani Matičin ogranak. No unatoč tome, prije Obnoviteljske skupštine Matice, održane 8. prosinca 1990. godine u Zagrebu, uspio se sakupiti dovoljan broj članova radnika koji je po pravilima Matice potreban u svrhu osnivanja ogranka. Kako u gradu Zaboku i okolici građanstvo do tada nije bilo upoznato s radom Matice hrvatske, niti su do tada nastupili čelnici Matice, zaključilo se da je rad za početak najbolje zasnivati na održavanju tribina i predavanjima iz područja kulturnog, društvenog i povijesnog života Hrvatske. Tako je Ogranak Matice hrvatske Zabok već dva tjedna nakon osnutka imao prvu tribinu na kojoj su hrvatski književnici, članovi Upravnog odbora Matice i urednici u Nakladnom zavodu Matice hrvatske Dubravko Horvatić i Branimir Donat, nazočne upoznali s bogatom i časnom prošlošću Matice hrvatske te sa zadaćama koje se pred njom nalaze u samostalnoj demokratskoj Hrvatskoj. Po naputku Središnjice osnovan je Odbor za zaštitu ljudskih prava i organizirano je prikupljanje potpisa na peticiju za oslobađanje zatočenih Virovitičana kod Vojnog suda u Zagrebu. Važno je napomenuti i to da je zabočki ogranak u prvom konvoju Libertas koji je iz Zagreba 1991. kretao u blokirani Dubrovnik bio jedini od brojnih Matičinih ogranaka koji je imao svoga predstavnika, i to u osobi predsjednika Ogranka. Nedugo potom održana je i tribina pod naslovom Libertas, na kojoj su sudjelovali sudionici konvoja.

U drugoj godini postojanja Ogranak se pridružio odboru koji u Zaboku organizira Dane Ksavera Šandora Gjalskog prigodom republičke nagrade za prozno djelo hrvatskih pisaca. Matičin ogranak iz Zaboka organizirao je tom prigodom književnu večer, na kojoj su sudjelovali Dubravko Horvatić, Dubravko Jelčić, Nedjeljko Mihanović i Ivan Sović. Tako su prvi put u desetogodišnjem dodjeljivanju nagrade o Gjalskom govorili njegovi kolege pisci, i to u ostacima dvorca Gredice, gdje je Gjalski rođen, živio, radio i umro. Usporedno sa Gjalskim dodjeljuje se i Mala nagrada učenicima osnovnih škola krapinsko-zagorske županije koji na raspisani natječaj napišu prozni rad sa slobodnom temom. Od 1992. zabočki ogranak dodjeljuje tri prve nagrade, i to za svaku po tri knjige. Književna nagrada Ksaver Šandor Gjalski ustanovljena je 1979. i njezina popularnost svake godine raste. Ogranak je stoga zaključio da samu manifestaciju Dana treba iščupati iz lokalne razine i dati joj šire značenje. Tako je 1993. na ruševine dvorca Gredice postavljena spomen-ploča, za koju je tekst sastavio akademik Dragutin Tadijanović, a izradio ju je i montirao donator Krešimir Hrastinski iz Gubaševa, dok ju je otkrio Vlado Gotovac.

Osobito su spomena vrijedna izdanja Ogranka Matice hrvatske Zabok. To su ponajprije Pronevjereni ideali Ksavera Šandora Gjalskog, koji su prvi put objavljeni u knjizi, jer su dotad objavljivani samo u novinama u nastavcima, potom Zavičajem Ksavera Šandora Đalskog, te Književna kritika o Ksaveru Šandoru Đalskom, u dvije opsežne knjige, priređivača Branimira Donata.

Od recentnijih zbivanja valja izdvojiti proslavu desete obljetnice ogranka Matice hrvatske u Zaboku, kojom je prigodom predstavljena i knjiga Dragutina Tadijanovića Svi moji haiku. O tom važnom događaju govorili su predsjednik Matice hrvatske akademik Josip Bratulić, potpredsjednici Stjepan Sučić i Vlaho Bogišić te predsjednik zabočkog ogranka Stjepan Bučar.

Puni ideja i entuzijazma, članovi Ogranka i nadalje će svim snagama djelovati na promicanju kulture svoga grada i čitave Hrvatske.

Pripremila Katarina Marić