Skip to content

GODINA MARKA MARULIĆA

Posted in Aktualno

Povodom obilježavanja 500. godine tiskanja Judite Marka Marulića  (Split, 1450. – Split, 1524.) te na prijedlog Agencije za odgoj i obrazovanje i Društva profesora hrvatskoga jezika, Hrvatski sabor donio je 9. travnja 2021. godine Odluku o proglašenju 2021. Godinom Marka Marulića.

Godina Marka Marulića obilježavat će se brojnim znanstvenim i kulturnim događanjima od 22. travnja 2021. do 22. travnja 2022. godine.

Zašto od 22. travnja? To je datum kada je pjesnik Marko Marulić potpisao završetak epa, prvoga potpisanog autorskog djela na hrvatskom jeziku koje je Maruliću priskrbilo epitet oca hrvatske književnosti. Judita je prvi umjetnički ep u hrvatskoj književnosti napisan 1501. na starohrvatskom čakavskom jeziku u dvostrukorimovanim dvanaestercima, a objavljena je u Veneciji 1521. godine. Za Marulićeva života doživjela čak tri izdanja u 18 mjeseci i kao takva svjedoči o značajnome mjestu hrvatske kulture u europskim okvirima.

Prošećite virtualnom izložbom o Maruliću u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici – poveznica: http://virtualna.nsk.hr/portfolio/virtualna-izlozba-marko-marulic-2/

Provjerite što znate o Maruliću. Znate li… ?

… da je Marulić tvorac bestselera?

Marulić je jedan od najpoznatijih europskih kršćanskih humanista. Svjetsku  slavu stekao je religioznim moralističkim djelima napisanim latinskim jezikom koji su bili onodobni bestseleri.

Među najpoznatijima je djelo De isntitutione bene vivendi per exempla sanctorum (Pouke za čestit život na primjeru svetaca), Evangelistarium, rapsrava o praktičnoj etici i Quinqaginta parabolae (Pedeste priča). Pouke su doživjele 19 izdanja. Djela Marka Marulića prevođena su na talijanski, portugalski, francuski, španjolski, engleski i njemački jezik. Čitatelji njegovih djela bili su sveti Franjo Ksaverski, Ignacije Loyola, francuska kraljica Margareta Navarska, engleski kralj Henrik VIII., pisac Francisco de Quevedo, Thomas More i dr.

Biblijsko-vergilijasnki ep Davidias (Davidijada) nije tiskan za života. Pronađen je tek 1952. u Torinu i tiskan dvije godine kasnije.

… da je Marulić  tvorac riječi psihologija?

Negdje u razdoblju od 1510. do 1517. nastaje djelo Psihologija, o naravi ljudske duše (Psichiologia de ratione animę humanę). U tom naslovu prvi se put u povijesti pojavljuje riječ »psihologija«, pa se Marulić danas smatra njezinim tvorcem. Nažalost, djelo je izgubljeno.

… da je Marulić bio sudac u Splitu?

Osim što je bio sudac, bio je i prokurator plemića i zastupnik članova obitelji te izvršitelj oporuka, a bavio se i trgovinom. Pretpostavlja se da je studirao pravo u Padovi, ali nije potvrđeno.

… da se bavio arheologijom?

Zanimanje za povijest te izvrsno poznavanje antike potvrđuje i u djelu In epigrammata priscorum commentarius (1503–10, u cjelini objavljeno 2011. kao prilog disertaciji B. Lučina), jednoj od prvih epigrafičkih rasprava u europskom humanizmu, u kojoj je skupio i protumačio 141 antički natpis iz Rima, Napulja, Firence, Milana i ostalih talijanskih gradova te onih s istočne obale Jadrana; poseban je odjeljak o natpisima iz Salone. 

… da se Marulić bavio i prijevodima?

Na latinski je u heksametrima prepjevao s talijanskog prvo pjevanje Danteova Pakla i u elegijskim distisima Petrarkinu kanconu Vergine bella. Na latinski je preveo Hrvatsku kroniku (oko 1510), izvadak iz Ljetopisa popa Dukljanina, tiskanu kao Regum Dalmatiae et Croatiae gesta. 

Marko Marulić, Marcus Marulus Spalatensis, bio je pravi l´uomom universale, svestrani humanist, erudit koji je iskazivao humanističku širinu interesa (književnost, filologija, povijest, politika, arheologija, slikarstvo) i svestranu erudiciju.Tvorac  je djela iznimnoga značenja za hrvatsku kulturu i najveće ime našeg  XV. i XVI. st.

Izvor:

Hrvatski biografski leksikon – https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11913

Hrvatska enciklopedija – https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39221

Hrvatski sabor – https://www.sabor.hr/hr/press/priopcenja/hrvatski-sabor-donio-odluku-o-proglasenju-godine-marka-marulica

Nacionalna i sveučilišna knjižnica – http://virtualna.nsk.hr/marulic/

Kategorije

Meta